Association between epilepsy and stroke has been known since 1864. The pathophysiological basis of epileptic seizures during and after stroke are molecular changes that occur in ischemia as primary events, and in hemorrhage as secondary events. The aim of the study was to determine the incidence of epileptic seizures during and after stroke, recorded over a 10-year period at the Department of Neurology, Sarajevo University Clinical Center. The study covered the period from January 1, 1989 till December 31, 1998. During the period, 7001 patients were treated at the Department. Cerebral thrombosis predominated (53.6%), whereas there were only 17.25% of patients with cerebral embolism, 21.96% with intracerebral hemorrhage, and 7.17% with subarachnoid hemorrhage. The incidence of symptomatic epileptic seizures for total patient sample according to years ranged from 0.75% to 6.67%. According to type of insult, the incidence of symptomatic epileptic seizures was 1.0%-3.37% for cerebral thrombosis, 1.22%-6.67% for cerebral embolism, 0.65%4.05% for intracerebral hemorrhage, and 1.34%-4.34% for subarachnoid hemorrhage. Associated epileptic seizures, i.e. the seizures accompanying the onset of stroke, were not included in the study. Results of the study showed that there were 75 patients with symptomtic epileptic seizures (47 with late seizures and 28 with early seizures, or 1.998% of total patient sample) during the 10-year period of observation. There were 36 cases of cerebral embolism (23 and 13 in the group of late and early seizures, respectively; 2.980%), 30 cases of intracerebral hemorrhage (23 and seven with late and early seizures, respectively; 1.951%), and seven cases of subarachnoid hemorrhage (four with late and three with early seizures; 1.394%). According to stroke types and subtypes, hemorrhagic stroke was found to be a more common etiologic factor for the occurrence of early and late symptomatic epileptic seizures, whereas cerebral embolism in ischemic stroke was a more common cause of symptomatic epileptic seizures than cerebral thrombosis. During the study period, the years 1993, 1994 and 1995 were characterized by a small number of patients with symptomatic early and late epileptic seizures (9 in total). The incidence of early and late epileptic seizures in the sample of stroke patients during the study period ranged from 1.394% to 2.980%.

Submediteranske šume hrasta kitnjaka u Sloveniji i Italiji opisane su kao asocijacija Seslerio autumnalis - Quercetum petraeae Pold. (1964.) 1982. Slična studija izvedena je u submediteranskim šumama hrasta kitnjaka na jugu Bosne i Hercegovine. Prvi rezultati našeg rada prikazani su u ovom radu (floristički sastav asocijacija i elementi fitosocioloških zajednica). Ovi rezultati su upoređeni sa ostalim šumama hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini koje su prethodno proučavane.

Certifikacija šuma je instrument šumarske politike koji doprinosi održivom šumarstvu. To je također tržišni mehanizam, koji zajedno sa klasičnim elementima marketing miksa, mogu olakšati konkurentske prednosti šumarskim preduzećima koja imaju pozitivno certificirano gazdovanje šumama. Izbor odgovarajućeg certifikata je ključno pitanje u procesu pokretanja koncepta certifikacije šuma u Bosni i Hercegovini. Sprovođenje certifikacije šuma u skladu sa odabranim programom pretpostavlja zadovoljenje unaprijed utvrđenih standarda, koji su eksplicitno izraženi u obliku principa i kriterijuma. Oni moraju da zadovolje internanacionalno priznate principe održivog upravljanja šumama kao i principe nacionalne šumarske politike i zahtjeve svih relevantnih aktera. Ciljevi istraživanja u ovom radu mogu se sažeti na sljedeći način: - Istražiti mišljenje zaposlenih u šumarstvu u pogledu njihove usklađenosti sa FSC principima kao eksternim standardima certifikacije šuma u Bosni i Hercegovini. - Procjena značaja FSC principa za upravljanje šumama u BiH, sa aspekta navedenih interesnih grupa. - Procjena ispunjenosti FSC principa za upravljanje šumama u BiH, sa aspekta navedenih interesnih grupa. - Definisanje pravaca korektivnih akcija kao sredstva za stalno unapređenje upravljanja šumama, na osnovu razlika između procijenjene važnosti i ispunjavanja FSC principa.

U radu je prikazano testiranje upotrebe agregacionih feromona u masovnom hvatanju i kontroli najvažnijih smrčinih potkornjaka (Ips typographus i Pityogenes chalcographus) u Bosni i Hercegovini Korišteni su različiti feromonski mamci i vrste klopki, te je diskutovano o rezultatima.

Određivanje analitičkog izraza za dijametarsku strukturu šumskih nasada je osnova za analizu njihovih različitih strukturnih i produktivnih karakteristika. Statistika empirijske raspodjele prečnika ukazuje da uspješna primjena može može se postići nekom teoretskom distribucijom, kao što su: Gaussova, Poissonova, binomna, Levakovićeva i beta distribucija, najčešće korišćena danas. Cilj ovog rada je evaluacija upotrebe teorijske raspodjele koja opisuje promjer struktura 60 godina starih šumskih zasada smrče. Podaci su sakupljeni na 57 privremenih oglednih ploha u jednodobnim sastojinama smrče u Bosni i Hercegovini.