Logo

Publikacije (45111)

Nazad
I. Mišković, K. Horvat, D. Ambruš, Tomislav Paviša, M. Mišković

Opisana su mjerenja oscilacija razine vode izvedena u vodnoj komori i odvodnom tunelu na HE Dubrovnik. Snimljen je odziv sustava u vodnoj komori u situaciji ispada elektrane iz EES-a, radi analize rada pogona u istim uvjetima, ali za povecan instalirani protok. Odziv u odvodnom tunelu snimljen je kako bi se ispitala mogucnost preljeva vode iz tunela za ekstremne pogonske uvjete. Koristene su ultrazvucne sonde za mjerenje udaljenosti, spojene na osobno racunalo preko programabilnog kontrolera. Mjerene razine vode citaju se i spremaju u digitalnom obliku u stvarnom vremenu. Priloženi su odzivi sustava na obje lokacije.

Dario Perković, D. Mayer, I. Dragičević

It is well known that water balance of one area means mutual relationship between rainfall quantity, sum of runoff quantities (surface and subsurface runoff) and evapotranspiration quantity during specific time. Usually, catchment area is what we use for our analysis. In the case of Nature Park Velebit that is not possible because terrain comprises of many catchment areas (boundaries are defined in 1981) and covers area of Lika region, Podvelebit region and part of Zrmanja catchment area. Aditional complexity arises because of fact that the park area is one extremely karstic area with significant topographic and climatic distinctions. Particularly, due to elevation in parts of the Park with higher altitude, surface runoff is increasing and sinking is decreasing. Also, evapotranspiration is decreasing due to lower air temperatures at higher altitudes. In addition, climatic characteristics inside the Park are changing from mediterranean to continental-mountainous. Nature Park Velebit covers area of 2247 km2 and encompasses almost all Velebit – the most significant Croatian mountain based to its relief, geology, hydrogeology, hydrology, speleology and vegetation. Although entire Velebit presents exceptional nature resource value, two areas inside its territory are especially highlighted because of their characteristics. Those are National Park « ; North Velebit» ; and National Park « ; Paklenica» ; . Nature Park Velebit area is one of the areas in Croatia with highest rainfall quantity. However, owing to litological structure and complex tectonical relationships, there is still shortage of large perennial streams. The fact is that waters originating in the north-northwest side of Velebit often sink after short surface flow and then discharge in the Adriatic Sea. Precipitation waters from west-southwest sides of Velebit become torrential intermittent streams which are quickly draining into Adriatic Sea. Smaller part of those waters is infiltrating into karstic underground and like waters from the north and north-east side of Velebit, are becoming coastal springs and/or vruljas, or discharge difusely into sea. It's estimated that 2.5 billion m3 of water from area of Nature Park Velebit discharge uncontrollable into the sea. Those are huge quantities of water which are unfortunately seasonaly very unevenly distributed, but they can also have great importance for water management of Croatia.

V. Dragojević-Simić, M. Stojiljković, M. Stanulović, B. Bošković, S. Janković, D. Milovanovic

During the recent 4th European Summer School in Clinical Pharmacology and Therapeutics in Vrsac (2006, September 16–20), organized by the European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics (EACPT) and the Clinical Pharmacology Section (CPS) of the Serbian Pharmacological Society (SPS), as well as the International Federation of Associations of Pharmaceutical Physicians and the Serbian Association of Pharmaceutical Physicians it was obvious that the status of clinical pharmacology still varies widely from country to country in Europe 1, . Namely, in spite of many initiatives, its development in many countries is too slow. The aim of this review was to present the development and the state of the art of clinical pharmacology in Serbia.

V. Jaćević, D. Bokonjić, M. Stojiljković, R. Resanović, A. Bočarov-Stančić, V. Kilibarda, N. Popovic

S. Martinović, P. Jovanić, M. Vlahović, T. Boljanac, V. Vidojković

Biljana Đukić, Renata Stjepanović, L. Nežić

Sažetak. Prekomjemo propisivanje benzodiazepina je problem и mnogim zemljama, sto zahtijeva proširenje znanja i stavova о njihovom racionalnom propisivanju. U Domu zdravlja Banja Luka, tokom šest mjeseci, pomoéu upitnika ispitano je poznavanje benzodiazepina i način njihovog propisvanja među doktorima porodične medicine. Na pitanja iz upitnika odgovorio je i 981 pacijent. Rezultati su pokazali da je 341 pacijentu (34,76%) od ukupnog broja ispitanih, propisan benzodiazepin, uglavnom diazepam (252 pacijenata, 73,90%). Benzodiazepini su najčešće propisivani za nepsihijatrijske, organske bolesti i to za esencijalnu hipertenziju i druge kardiovaskularne bolesti (66,27%). Značajan broj pacijenata je benzodiazepin uzimao prema potrebi, duže od godine (69,79%) Hi nekoliko mjeseci (26,39%). Većina pacijenata nije poznavala moguća neželjena dejstva benzodiazepina (87,68%). Postoji neracionalano propisivanje benzodiazepina kod organskih bolesti, naročito kod kardiovaskulranih bolesti, tako da je neophodno uticati na propisivačke navike doktora, radi njihovog racionalnog propisivanja.

V. Petrović, Gordana Tešanović, Ljiljana Stanivuk, D. Vulic, Snježana Pejičić-Popović

» Sažetak. Pol, godine života, pušenje, arterijska hipertenzija, dijabetes melitus, dislipidemija i gojaznost su faktori rizika za nastanak kardioyaskularnih (KV) bolesti. Neki od njih su promjenljivi, а na neke se ne može uticati. Cilj rada je bio da se utvrdi prevalenca pojedinih faktora rizika kod osoba sa visokim rizikom za nastanak fatalnih KV dogadaja. Ispitanici su birani metodom slučajnog izbora, a na osnovu procjene KV rizika podijeljeni su и grupu sa visokim i grupu sa niskim rizikom za nastanak fatalnog KV dogadaja. Od pojedinih faktor rizika najzastupljeniji je bio povišena vrijednost ukupnog holesterola (90,48%), zatim LDL holesterola (80,95%), a zatim arterijska hipertenzija (76,19%). Neophodno je da se faktori rizika za KV bolesti kontinuirano prate i da se njihovom modifikacijom radi na prevenciji fatalnih KV dogadaja. Kod osoba sa manifestnom KV bolešću trebalo bi spriječiti napredovanje i récidivé bolesti, a kod asimptomatskih bi trebalo otkrivati faktore rizika i vršiti procjenu KV rizika i time spriječiti nastanak manifestnog oboljenja.

Nema pronađenih rezultata, molimo da izmjenite uslove pretrage i pokušate ponovo!

Pretplatite se na novosti o BH Akademskom Imeniku

Ova stranica koristi kolačiće da bi vam pružila najbolje iskustvo

Saznaj više