Cilj. Studija je sprovedena da utvrdi navike u ishrani kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika u radi bližeg uvida u nutritivni obrazac kod ovih profesija, što bi unapredilo teorijska znanja u ovoj oblasti i planiranje i sprovođenje preventivnih mera u ciljnim populacionim grupama. Metode. Svi zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ,,Dr Nika Labović”u Beranama i svi zaposleni prosvjetni radnici u Osnovnoj školi ,,Vuk Kardžić“ u Beranama su popunili anketu o ishrani. Podaci su prikupljeni prospektivno i analizirani metodama deskriptivne statistike i testiranja hipoteze. Rezultati. Ukupno je bilo 180 odraslih ispitanika oba pola (109 zdravstvenih i 71 prosvetni radnik), u životnom dobu od 43.70±11.90 (srednja vrednost±standardna devijacija) u grupi zdravstvenih radnika i 42.29±10.90 godine u grupi prosvetnih radnika. Nije bilo statistički značajne razlike između grupa u vrsti masnoća za pripremanje hrane, učestalost pripremanje hrane kod kuće, prosječnom broj kašika šećera za šolju kafe ili čaja, dodavanje soli hrani tokom obroka i upotrebi mlijeka. Zdravstveni radnici su značajno češće imali jutarnji obrok (79 vs 42, χ2=3.444, p=0.045), veći broj šolja kafe dnevno (3.17±1.23 vs 2.67±0.98, F=7.330, p=0.008) a manje prosječan broj kriški hljeba koji nije ražani i bjeli na dnevnom niovu (2.00±1.38 vs 3.06±1.53, F=5.292, p=0.027).

In this chapter, a holistic model based on a newly developed combined compromise solution (CoCoSo) and criteria importance through intercriteria correlation (CRITIC) method for selection of battery-operated electric vehicles (BEVs) has been propounded. A sensitivity analysis has been performed to verify the robustness of the proposed model. Performance of the proposed model has also been compared with some of the popular MCDM methods. It is observed that the model has the competency of precisely ranking the BEV alternatives for the considered case study and can be applied to other sustainability assessment problems.