In this study, osseous tissue was examined in normal adult population that has inhabited areas by the Croatian Adriatic Sea. The most of such studies have shown that women are prone to lose bone connectedness, while men are predisposed to be a stronger constitution and they start with greater bone mass, though. Bone samples from two different anatomic sites were analyzed. The crista iliaca and the lumbar vertebra represent functionally different organs too. We wanted to consider weather the same age- and gender-related changes affect these two organs due to normal aging. Static histomorphometry was used to quantify involution changes in the trabecular bone. Results showed that involution process more severely affects women than men. Age-related structural changes were more prominent in lumbar vertebra than in iliac crest bone. Severe structural changes in lumbar vertebra could subsequently lead to a dysfunctional and deformed vertebral column. Therefore, iliac crest bone biopsies could hardly explain involution process that affects lumbar spine.

Organizirani uzgoj holstein pasmine konja poceo je 1980 godine u tadasnjem Poljoprivrednom institu u Križevcima (sadasnji naziv Visoko gospodarsko uciliste u Križevcima). Prva grla su uvežena 8. ožujka 1980 godine, a to su bile cetiri bređe kobile iz tri razlicite uzgojne linije. Godine 1981. uvežene su jos dvije kobile i pastuh. U periodu od 1980. do 2005. u rasplodu je bilo 32 kobile i 20 pastuha. Tijekom ovog perioda ukupno je oždrijebljeno 131 živo ždrijebe, a od toga su bila muska 77 (58.78 %), a ženska 54 (41.22 %) ploda. U periodu od 25 godina je bilo 15 pobacaja od cega je u 4 slucaja bilo rijec o blizancima, a u jednom trojke. Najveci broj potomaka potjece od pastuha Fridericusa, Calypsa i Amadeusa, a najvise ždrebadi oždrijebile su kobile Mollina i Nordmoeve. Prosjecna dužina trajanja graviditata je 333 dana.

Konjickom sportu u Hrvatskoj kronicno su nedostajali kvalitetni konji, poglavito za olimpijske konjicke discipline. Koncem sedamdesetih godina proslog stoljeca donesena je odluka da se prekine s praksom stalnog uvoza gotovih sportskih konja, te da se osnuje domaci uzgoj kvalitetnih konja. Ta ideja je realizirana prvim uvozom raspoldnih konja u Poljoprivredni institut Križevci 1980. god. Uvezeni su cisti Holstein konji s kojima je poceo uzgoj, prvotno kao skolski praktikum, koji je prerastao u Ergelu. Iz Ergele uzgojna genetika ubrzo se siri u zemaljsku populaciju, sto dovodi do organiziranja uzgajivaca u Udrugu, koja naslonjena na centralni uzgoj ostvaruje znacajne rezultate. U uzgoju se koristila linijska selekcija, pa je najveca pažnja posvecivana odabiru pastuha. Na taj nacin se postižu najbrži rezultati. Kroz 25 godina rada i djelovanja koristen je veliki broj pastuha, ali naj znacajniji utjecaj na gojidbu imali su pastusi iz 4 uzgojne linije Holstein konja. Pastusi iz tih linija se koriste i danas, osim «F» pastuha, koji su imali najveci broj potomaka, u uzgoju je ostao samo jedan. Iz linije ACHILL, u Hrvatskoj FRIDERICUS, u uzgoju je djelovalo 9 pastuha (danas 1) i dalo 139 potomaka, iz linije LADYKILLER xx, djelovalo je 6 pastuha (danas 1) i dalo 33 potomka, iz linije ALMEE do danas djeluju 3 pastuha i dali su 59 potomaka, a iz linije COR DE LA BRYERE djelovalo je 13 pastuha (danas 3), koji su dali 86 potomaka. Pastusi iz 4 spomenute linije (svi su djelovali iz Križevaca) dali su ukupno 317 potomaka, sto iznosi 57% od ukupnog broja proizvedenih 552 grla konja. Svi ostali pastusi, domaci i strani dali su 235 potomaka ili 43%. Iz ovog istraživanja može se zakljuciti da je križevecki uzgoj imao veliki utjecaj na uzgajanu populaciju sportskih konja u Hrvatskoj. Taj utjecaj se provodio sirenjem genetike putem križevackih rasplodnih pastuha, koji su stvorili 57% uzgajane populacije sportskih konja u Hrvatskoj.

U radu su prikazane razlike u dnevnim prirastima tovljenih kopuna hibridne linije Ross-308 držanih u turnusima A (jesen/zima) i B (proljece/ljeto). Za vrijeme oba turnusa pracena je utjecaj temperature (u stupnjevima C) i relativne vlage zraka (u %) na dnevne prirate tovljenih kopuna. Turnus B prelaskom na hranidbu kukuruznom prekrupom pokazuje znatan pad dnevnih prirasta kao i turnus A. Izraženiji pad dnevnih prirasta turnusa B rezultat je visokih dnevnih temperatura, te skracenja tova za tri tjedna.