BACKGROUND Diabetics have a 3-fold risk for cardiovascular diseases compared with non-diabetics. This study was designed to evaluate cerebral hemodynamic changes related to type 2 diabetes mellitus (DM) with transcranial Doppler ultrasonography (TCD). TCD is a highly sensitive and specific method of quick bedside assessment of cerebrovascular circulation hemodynamics. PATIENTS AND METHODS In a prospective study, we compared a group of 100 patients with the diagnosis of type 2 diabetes mellitus (aged 48 to 67 years) and an age- and sex-matched control group of 100 healthy subjects without diabetes mellitus. We measured flow velocities (Vm) and the Gosling pulsatility index (PI) of the middle cerebral artery (MCA). RESULTS The rate of TCD abnormalities was significantly higher in diabetic patients than in healthy control subjects (55% vs. 11%, P<0.05). The PI was significantly higher in diabetic patients than in healthy controls (P<0.001). Atherosclerotic changes were found in 34.0% and 71.4% of patients suffering from diabetes for <5 and ≥5 years, respectively. CONCLUSION This study suggests that TCD is a useful marker for the detection of diabetic cerebrovascular changes. The duration and type of diabetes were found to have an impact on the development of pathologic cerebrovascular changes.

Field experiment was conducted to evaluate growth, yield and quality of leek (Allium porrum L.) under different nitrogen levels, on a heavy clay loam soil in the agro-climate of central Bosnia and Herzegovina. Treatments comprised four nitrogen levels (0, 50, 100 and 200 kg ha-1), using local leek variety Karentan. The levels of 100 and 200 kg ha-1 were repeated in split applications. Results demonstrated that increasing level of nitrogen to 200 kg ha-1 resulted in greater number of leaves per plant (14.4), maximum  leaves weight (194.6 g   plant-1), higher pseudo-stem diameter (36.3 mm), maximum pseudo-stem weight (146.5 g) and highest total yield (91.98 t ha-1). There was a linear increase in total yield from nitrogen fertilization (r2 = 0.87). There was also slight evidence that higher nitrogen amount decrease dry matter. Furthermore, increase in nitrogen levels had no appreciable effect on chemical composition (total and reducing sugars, vitamin C) of leek.

Reumatizam 2005. 52(2) Cilj rada. Utvrditi prosječne vrijednosti imunoloških i renalnih funkcionalnih parametara u bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom (SLE) i lupus nefritisom (LN) prije i poslije terapije glikokokortikoidima i citotoksičnim lijekovima. Bolesnici i metode. 43 ispitivana i liječenja bolesnika sa SLE su podijeljeni u dvije grupe. Prva grupa od 27 bolesnika sa LN u kojih je morfološka dijagnoza utvrđena renalnom biopsijom, prosječne životne dobi 37,67± 9,96 godina sa prosječnim trajanjem bolesti od 5,54±5,74 i druga grupu od 16 bolesnika sa SLE, životne dobi 42,94±11,94 i prosječnim trajanjem bolesti 3,8±4,51 godina u kojih nije bilo znakova bubrežne lezije. U obje grupe određeni su imunološki parametri: CIC, C3 komponenta komplementa i anti ds-DNA kao i renalni funkcionalni parametri glomerularne fi ltracije (GF), kreatinin klirensa (CCr) i klirens dietil-triamin-penta-acetata obilježenog tehnecijumom 99m (DTPA), prije i poslije terapije glukokortikoidima i citostaticima. Bolesnici su praćeni od šest mjeseci do godinu dana. Rezultati. Od imunoloških parametara prosječne vrijednosti CIC pokazuju statistički značajan pad nakon terapije. Vrijednosti anti ds-DNA su bile niže nakon terapije iako ne u potpunosti normalizirane. Zabilježen je signifi kantan porast C3 komponente komplementa nakon terapije u obje grupe. Prosječne vrijednosti klirensa Ccr i DTPA su pokazale statistički značajne razlike (p<0,01) prije terapije u bolesnika sa LN u odnosu na iste vrijednosti u grupi sa SLE. Zabilježene su značajne razlike (<0,05) vrijednosti ovih klirensa (CCr i DTPA) među grupama nakon terapije. Vrijednosti oba klirensa su pokazale blago povećanje nakon terapije u LN i SLE, ali ove razlike u istoj grupi nisu statistički značajne. Zaključak. Pad CIC-a, smanjenje vrjednosti anti ds-DNA kao i normalizacija C3 komponente komplementa nakon terapije u obje grupe je prediktor uspješnosti terapije te značajan u daljnjem praćenju bolesnika. Povećane vrijednosti glomerularne fi ltracije u bolesnika sa LN su pokazatelji blagog oporavka funkcije bubrega nakon terapije unutar godinu dana. Za značajniji oporavak bubrežne funkcije najvjerovatnije je potreban duži vremenski period. Ključne riječi. SLE, lupus nefritis, imunološki i renalni funkcionalni parametri Reumatološko odjeljenje Klinika za interne bolesti JZU UKC Tuzla Trnovac bb 75000 Tuzla Bosna i Hercegovina