U radu je analizirana je geneti~ka struktura dvije sjemenske planta`e obi~nog bora (Pinus sylvestris L.) sa 40 klonova (Kozji grm) i 20 klonova ([amin gaj). Za analizu su uporabljeni izoenzimski biljezi, ukupno 9 enzimskih sustava, na ukupno 12 gen lokusa. Ukupno 55 alela, u obje klonske sjemenskim planta`e. U multiklonskoj planta`i ''Koziji grm'' registrirano 45, a u sjemenskoj planta`i ''[amin gaj'' 35 alela razli~itih alela. Geneti~ka raznolikost procijenjena je srednjim brojem alela po lokusu (A/L). Dobivena je vrijednost od 3,83 za sjemensku planta`u Kozji grm i 2,91 za planta`u [amin gaj. Srednji broj genotipova po lokusu (G/L) je iznosio 5,16 za sjemensku planta`u Kozji grm i 3,58 za sjemensku planta`u [amin gaj. Srednja stvarna heterozigotnost klonova u sjemenskoj planta`i Kozji grm iznosi 0,2833, a u sjemenskoj planta`i [amin gaj srednja heterozigotnost je 0,3166. Srednja teorijska heterozigotnost za planta`u Kozji grm iznosi 0,3366, a za sjemensku planta`u [amin gaj 0,3491.

Za{ti}ena podru~ja u BiH uglavnom su formirana na ve} postoje}im {umsko-gospodarskim podru~jima, {to neminovno uzrokuje brojne intersektorske konflikte. Da bi se u takvim uvjetima, u duhu odr`ivoga gospodarenja {umskim resursima, na odgovaraju}i na~in redefinirala uloga sektora {umarstva, neophodno je utvrditi karakteristike posjetitelja za{ti}enim podru~jima, razloge dolaska i njihov odnos prema {umarskim poduze}ima. U tu svrhu a podru~ju Kantona Sarajevo, metodom direktnog, usmenog, djelomi~no struktuiranog intervjua, uz kori{tenje posebno pripremljenog upitnika, provedena su istra`ivanja sociolo{kih, demografskih i ekonomskih karakteristika posjetila~ke populacije. Rezultati istra`ivanja pokazuju da ispitanici obuhva}eni istra`ivanjima imaju u prosjeku zna~ajno vi{i stupanj naobrazbe u odnosu na BiH populaciju, da je rije~ uglavnom o lokalnom stanovni{tvu mla|e i srednje starosne dobi i da je nedostatak slobodnog vremena limitiraju}i faktor za boravak u prirodi. Utvr|eno je da za ve}inu ispitanika {uma u naj{irem smislu predstavlja sinonim za prirodu i za{ti}ena podru~ja. Visok postotak posjetitelja s mjestom boravi{ta u najbli`em gradu analizirana podru~ja svrstava u kategoriju urbanih i periurbanih {umskih povr{ina, {to opredjeljuje i na~in upravljanja istim. Istra`ivanjima su utvr|eni razina i razlozi nezadovoljstva posjetitelja u odnosu na aktivnosti koje provode {umarska poduze}a. Rezultati istra`ivanja prikazani u ovom radu omogu}uju bolje razumijevanje interakcije izme|u zahtjeva posjetitelja i poslovnih sistema {umarstva, ukazuju}i na modalitete prilago|avanja sektora {umarstva promjenjivim zahtjevima dru{tva u odnosu na {umu.