The fragment of a marble relief from Roman Pincum (modern-day Veliko Gradiste, Serbia) showing Achilles and Hector inspires to explore the symbolic meaning of this mythological composition and to examine other relief's depicting heroic themes of the Trojan Cycle in the funerary art not only of Upper Moesia but also of other provinces of the Empire, notably Noricum and Pannonia. Based on the available data, a reconstruction of the original appearance of the funerary monument with the relief of Achilles and Hector from Pincum is attempted, and the inscription discovered along with it analyzed. Also, the importance of Pincum itself is shown, an archaeological site in the Upper Moesian Limes area which remains insufficiently investigated.

Konjickom sportu u Hrvatskoj kronicno su nedostajali kvalitetni konji, poglavito za olimpijske konjicke discipline. Koncem sedamdesetih godina proslog stoljeca donesena je odluka da se prekine s praksom stalnog uvoza gotovih sportskih konja, te da se osnuje domaci uzgoj kvalitetnih konja. Ta ideja je realizirana prvim uvozom raspoldnih konja u Poljoprivredni institut Križevci 1980. god. Uvezeni su cisti Holstein konji s kojima je poceo uzgoj, prvotno kao skolski praktikum, koji je prerastao u Ergelu. Iz Ergele uzgojna genetika ubrzo se siri u zemaljsku populaciju, sto dovodi do organiziranja uzgajivaca u Udrugu, koja naslonjena na centralni uzgoj ostvaruje znacajne rezultate. U uzgoju se koristila linijska selekcija, pa je najveca pažnja posvecivana odabiru pastuha. Na taj nacin se postižu najbrži rezultati. Kroz 25 godina rada i djelovanja koristen je veliki broj pastuha, ali naj znacajniji utjecaj na gojidbu imali su pastusi iz 4 uzgojne linije Holstein konja. Pastusi iz tih linija se koriste i danas, osim «F» pastuha, koji su imali najveci broj potomaka, u uzgoju je ostao samo jedan. Iz linije ACHILL, u Hrvatskoj FRIDERICUS, u uzgoju je djelovalo 9 pastuha (danas 1) i dalo 139 potomaka, iz linije LADYKILLER xx, djelovalo je 6 pastuha (danas 1) i dalo 33 potomka, iz linije ALMEE do danas djeluju 3 pastuha i dali su 59 potomaka, a iz linije COR DE LA BRYERE djelovalo je 13 pastuha (danas 3), koji su dali 86 potomaka. Pastusi iz 4 spomenute linije (svi su djelovali iz Križevaca) dali su ukupno 317 potomaka, sto iznosi 57% od ukupnog broja proizvedenih 552 grla konja. Svi ostali pastusi, domaci i strani dali su 235 potomaka ili 43%. Iz ovog istraživanja može se zakljuciti da je križevecki uzgoj imao veliki utjecaj na uzgajanu populaciju sportskih konja u Hrvatskoj. Taj utjecaj se provodio sirenjem genetike putem križevackih rasplodnih pastuha, koji su stvorili 57% uzgajane populacije sportskih konja u Hrvatskoj.

Organizirani uzgoj holstein pasmine konja poceo je 1980 godine u tadasnjem Poljoprivrednom institu u Križevcima (sadasnji naziv Visoko gospodarsko uciliste u Križevcima). Prva grla su uvežena 8. ožujka 1980 godine, a to su bile cetiri bređe kobile iz tri razlicite uzgojne linije. Godine 1981. uvežene su jos dvije kobile i pastuh. U periodu od 1980. do 2005. u rasplodu je bilo 32 kobile i 20 pastuha. Tijekom ovog perioda ukupno je oždrijebljeno 131 živo ždrijebe, a od toga su bila muska 77 (58.78 %), a ženska 54 (41.22 %) ploda. U periodu od 25 godina je bilo 15 pobacaja od cega je u 4 slucaja bilo rijec o blizancima, a u jednom trojke. Najveci broj potomaka potjece od pastuha Fridericusa, Calypsa i Amadeusa, a najvise ždrebadi oždrijebile su kobile Mollina i Nordmoeve. Prosjecna dužina trajanja graviditata je 333 dana.

U radu su prikazane razlike u dnevnim prirastima tovljenih kopuna hibridne linije Ross-308 držanih u turnusima A (jesen/zima) i B (proljece/ljeto). Za vrijeme oba turnusa pracena je utjecaj temperature (u stupnjevima C) i relativne vlage zraka (u %) na dnevne prirate tovljenih kopuna. Turnus B prelaskom na hranidbu kukuruznom prekrupom pokazuje znatan pad dnevnih prirasta kao i turnus A. Izraženiji pad dnevnih prirasta turnusa B rezultat je visokih dnevnih temperatura, te skracenja tova za tri tjedna.