UDK 630*44:582.284 (234 Bjelašnica - Igman) U radu se analizira prisustvo rizomorfi gljiva roda Armillaria u dva šumska ekosistema: gospodarskoj šumi i prašumi planinskog kompleksa Bjelašnica – Igman. Objekti istraživanja pripadaju šumama bukve i jele sa smrčom koje su dominantno zastupljene u ukupnom šumskom resursu Bosne i Hercegovine. Ciljevi istraživanja su bili: (1) utvrđivanje intenziteta prisustva rizomorfi Armillaria spp. u tlu istraživanih šumskih ekosistema, (2) analiza značaja prisustva ovih struktura po zdravstveno stanje šuma i (3) razmatranje uticaja gospodarskih mjera na zakonitosti njihove pojave. Prisustvo podzemnih rizomorfi gljiva utvrđivano je na presjecištima kvadratne mreže rastojanja 75 m x 75 m, u tri cilindrična uzorka zemljišta Ø 15 cm, dubine do 15 cm. Pored prisustva rizomorfi, na presjecištima – stajnim tačkama opažano je zdravstveno stanje drveća i grmlja te karakter gospodarskih mjera. Rezultati istraživanja daju uvid u prisustvo rizomorfi u tlu istraživanih objekata i omogućavaju sagledavanje značaja mikrostaništa za bujnost rasta ovih struktura, što je od značaja i za planiranje i za realizaciju gospodarskih mjera u srodnim šumskim ekosistemima.

UDK 634.232:311.16(497.6 Sarajevo) Statističkom korelacijskom analizom nekih svojstava pupova, cvijeta i sjemena divlje trešnje pokušali smo utvrditi stupanj njihove povezanosti. Ovim istraživanjem smo željeli utvrditi zavisnost između duljine i debljine cvjetnih pupova, sa jedne strane, dužine i širine cvijeta i broja cvjetova u gronji, s druge strane, te dužine, širine i debljine sjemena na trećoj strani. Dobiveni rezultati nam omogućavaju da napravimo procjenu obilnosti cvjetanja, te procjenu veličine sjemena a na temelju toga i ploda, što može igrati veliku ulogu kod podizanja sjemenskih plantaža ili kod selekcije divljih trešanja po svojstvu proizvodnosti ploda.

UDK 630*54:582.632.2(497.6 Sarajevo) U radu je predstavljen metodski pristup utvrđivanja bonitetne dispozicije staništa izdanačkih šuma bukve na području Kantona Sarajevo. Kao primarna naučna građa poslužili su podaci premjera izdanačkih šuma bukve na ovom području koji su obavljeni u toku 2005 i 2006 godine. Za izravnanje visina testiran je veći broj funkcija koje najbolje simuliraju razvojne tendencije sastojina. Izračunate srednje vrijednosti visina po debljinskim stepenima izravnate su primjenom Chapman- Richardove funkcije koja u odnosu na ostale testirane funkcije daje najprihvatljivije izravnanje i najbolje statističke parametre. Istom funkcijom izravnata je gornja i donja granica variranja visina ( H ± t × Sh ).Na taj način je utvrđen pojas ukupnog variranja visina koji je podijeljen na pet jednakih dijelova koji predstavljaju relativne bonitetne klase. Tako je za svaku sredinu bonitetne klase utvrđen matematički model za procjenu boniteta staništa. Nakon toga, utvrđen je matematički model za izračunavanje parcijalnih relativnih boniteta za svaki par izmjerenih ili izračunatih podataka (D1,3 i H ili Ds i Hs).