The Chair of Silviculture and Urban Greenery an organizational unit of the Faculty of Forestry at the University of Sarajevo, is dedicated to excellence in both education and scientific research. Our focus encompasses silvicultural systems, natural and artificial regeneration, forest genetics, and urban greenery. Informed by natural processes our Chair plays important role in shaping decisions related to forest management. We are dedicated to exploring the complexities of old growth forests, emphasising biological and genetic diversity. Furthermore, our interest extends to the dynamic realm of urban greenery. Through its history, the Chair has undergone transformative phases, culminating in its nomenclature established in 1996. At present our Chair comprises five accomplished professionals - a distinguished academician, full professor, associate professor, senior Ph.D. assistant and a dedicated assistant. The Chair of Silviculture and Urban Greenery is organized into two distinct scientific fields. One field concentrates on forest seed collection, forest nurseries, reforestation (both natural and artificial) and various silvicultural systems. Simultaneously, the second field deals with forest genetics. Both scientific fields converge to address the multifaceted aspects of urban greenery. Driven by a clear mission, our Chair is resolute in its commitment to educating students and advancing scientific knowledge. This dedication is evident from our efforts ranging from writing textbooks to publishing impactful scientific papers. In alignment with our vision for the future, we actively monitor scientific trends in the field of silviculture and forest genetics globally, implementing these insights at the Faculty to stay at the forefront of academic excellence.

Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini. Prirodne populacije hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini predstavljaju specifične zajednice koje se razlikuju od jedinki iz svog optimuma u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi, te predstavljaju genetičke specifikume bitne za očuvanje biološke raznolikosti hrasta kitnjaka u Europi. Istraživanjem morfoloških svojstava listova željelo se utvrdi stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka na području Bosne i Hercegovine, te veze između variranja populacija u fenotipskim svojstvima i geoklimatskih čimbenika. Rezultati istraživanja bit će iskorišteni prilikom odabira mjera za očuvanje ove vrste šumskog drveća. Analizirano je 13 svojstava listova hrasta kitnjaka, sakupljenih sa 237 stabala iz 24 prirodne populacije. Rezultati su pokazali da su koeficijenti varijacije za sva mjerena svojstava u rasponu od 13.3% za duljinu plojke, do 26.5% za duljinu peteljke. Analiza varijance (ANOVA) otkrila je postojanje fenotipskih varijacija unutar i među populacijama. Varijacija unutar populacija bila je prosječno 28.44% i veća nego između populacija (prosječno 16.2%). Klaster analiza pokazala je razdvajanje populacija u dva glavna klastera, gdje su jednom klasteru pripale populacije Jajce Komotin i Fojnica, a drugom klasteru sve ostale populacije. Većina analiziranih svojstava lista (osim duljine peteljke, omjera širine i duljine lista i broja režnjeva) bila je u korelaciji sa geografskom širinom, srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu. Ovi rezultati mogu biti korišteni za očuvanje raznolikosti i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u budućnosti.