UDK 577.164.2:582.711.714           535.234:577.164.2 Vitamin C or ascorbic acid content has been determined by spectrophotometric method in fruits of some Bosnian hawthorns (Crataegus L). species. Spectrophotometric method used in this study is based on the kinetic reaction between Vitamin C and methylene blue. Measurements were carried out at absorption maximum, λmax= 665 nm. Titrimetric method was used as the reference method for comparison of the obtained results. We found that the lowest content of vitamin C was 106.12 mg/100 g of a dry sample in fruits of the C. monogyna, and the highest level of Vitamin C was found in the C. microphylla (231.96 mg/100 g of a dry sample) fruits. Recoveries of the results obtained by the spectrophotometric method were 101.4% - 108.0% with relative standard deviation (RSD) values ranging between 0.40% - 3.37%. Obtained results showed that fruits of studied Crataegus L. species are a good source of vitamin C with its potential to be used in food industry as the natural antioxidant.

SAŽETAK: U radu su prikazana istraživanja unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti morfoloskih svojstava lista hrasta lužnjaka na podrucju zemalja zapadnog Balkana (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Analizirano je ukupno 65 populacija i 650 stabala, a morfometrijska analiza ukljucivala je ukupno 14 morfoloskih svojstava. Za statisticku obradu koristene su deskriptivna analiza, analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipli testovi. Utvrđene su signifikantne razlike na međupopulacijskom, kao i na individualnom unutarpopulacijskom i bile su statisticki znacajnije od međupopulacijske varijabilnosti. Najvecu varijabilnost imala su svojstva duljine peteljke lista, usjecenost lista od sredisnje žile i usjecenost baze plojke. Analiza varijance, diskriminacijska analiza i multipla testiranja za istraživana svojstva, a grupirana prema zemljama porijekla, ukazuju na postojanje statisticki znacajnih razlika između istraživanih populacija, tako da istraživani materijal iz svake zemlje cini zasebnu skupinu, te bi pri uporabi sumskog reprodukcijskog materijala trebalo iskljucivo koristiti autohtoni materijal. Kod istraživanog lisnog materijala nije registrirana dlakavost listova, sto ukazuje da nije prisutna pojava hibridizacije sa hrastom meduncem (Quercus pubescens). Istraživanja mogu poslužiti kao polazna osnova za odabir sjemenskih sastojina, oplemenjivanje i ocuvanje geneticke raznolikosti hrasta lužnjaka, kao i za razlikovanje pojedinih vrsta, hibridnih rojeva i nižih svojti hrasta lužnjaka. Kljuc ne rijec i: hrast lužnjak (Quercus robur L.), morfometrijska analiza lista, unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost