NARODNOOSLOBODILAČKI ODBORI U BOSNI I HERCEGOVINI IZMEĐU DRUGOG I TREĆEG ZASJEDANJA ZAVNOBIH-A
U oslobođenom Sarajevu je od 26. do 28. aprila 1945. godine održano treće i posljednje ratno zasjedanje ZAVNOBiH-a. Odlukama Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH-a je zaokružena državna struktura federalne Bosne i Hercegovine, ZAVNOBiH se konstituisao u Privremenu Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine i donesen je Zakon o Narodnoj vladi Bosne i Hercegovine. Nakon što su odlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, održanog od. 30 juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, narodnooslobodilački odbori ozakonjeni kao lokalni organi državne vlasti, na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a promijenjeni su nazivi mjesnih (lokalnih) organa državne vlasti u seoske, opštinske, gradske, sreske, okružne ili oblasne narodne odbore. Nazivi narodnooslobodilački odbori zamijenjeni su nazivom narodni odbori, što će kasnije biti potvrđeno prvim Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine iz 1946. godine. Tokom poslijeratnog razvitka njihov karakter i uloga kao organa vlasti postepeno su se mijenjali od lokalnih organa državne vlasti u administrativno-teritorijalnim jedinicama do položaja opšteg predstavničkog tijela lokalnih zajednica opština i srezova, kada su evoluirali u nove predstavničke organe – opštinske, odnosno sreske skupštine. Ustavom FNRJ i Opštim zakonom o narodnim odborima od 1946. godine narodni odbori su ozakonjeni kao osnovni organi vlasti nove državne organizacije. U radu je elaboriran proces razvoja mreže narodno - oslobodilačkih odbora između Drugog i Trećeg zasjedanja ZAVNOBiH u cjelovit sistem institucionalne organizacije državne vlasti.