Muslimanske rezolucije u savremenim narativima i komparativnim tekstovima
U ovom radu bavit ću se pitanjem pozicioniranja muslimanskih rezolucija u savremenom kontekstu nenasilnog otpora tokom Holokausta. U studijama genocida pitanje nenasilnog otpora često se koristi kao pozitivan primjer pojedinaca koji su se suprotstavili počiniocima zločina. Fenomen muslimanskih rezolucija se, uz odgovarajući historijski kontekst, može smatrati jednim od najboljih primjera nenasilnog otpora na teritorijama okupirane Evrope. Bez želje da se uspostavlja mit o jedinstvenosti, jer postoji bezbroj drugih primjera hrabrosti širom Evrope, ove rezolucije se ipak mogu posmatrati kao zaseban fenomen. Odlikovao ih je organizovaniji kvaziinstitucionalni karakter s ciljem ne samo osuđivanja zločina i ograđivanja od njih nego i ukazivanja na stradanja vlastitog naroda. Ujedno, imale su veliki značaj i u poslijeratnom periodu u Jugoslaviji, naročito za pitanje nacionalne afirmacije Muslimana. Uvažavajući značaj ovih rezolucija za šire evropsko pamćenje Holokausta, potrebno ih je učiniti dostupnim stranoj publici. U vezi s tim, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, u saradnji s američkim Univerzitetom Shenandoah, pokrenuo je 2020. godine istraživački projekat pripreme publikacije s ciljem populariziranja muslimanskih rezolucija. U ovom radu nastojat ću ponuditi adekvatan odgovor na pitanje gdje smjestiti muslimanske rezolucije u savremenim kontekstima u odnosu prema stranoj publici.