Uticaj strukturne izgrađenosti sastojine bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na vodni režim zemljišta na krečnjacima u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini

Šuma ima važnu ulogu u regulisanju vodnog režima, odnosno prevenciji pojave poplava i bujičnih tokova, što zavisi od vrste drveća koje sačinjavaju sastojinu, stepena sklopa, starosti i strukture sastojine. U ovom radu istraživan je uticaj strukturne izgrađenosti sastojine na vodni režim na primjeru šumske kulture bijelog bora (Pinus sylvestris L.) na krečnjacima u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini. U šumskoj kulturi bijelog bora postavljena je eksperimentalna ploha 50x50 metara na kojoj je izvršen potpuni premjer svih taksacijskih elemenata. Pored toga u različitim uvjetima stepena sklopa postavljeni su kišomjeri  pomoću kojih je utvrđivana količina oborina koja dospije do površine šumskog tla. Kišomjeri su postavljeni i na otvorenoj površini u neposrednoj blizini šumske kulture. Istraživanja su pokazala da se sa povećanjem broja stabala na jedinici površine i veće sklopljenosti sastojine povećava zadržavanje oborinske vode u krošnjama stabala i do 30%. U sastojini bijelog bora je utvrđeno 720 stabala po hektaru dok bi za optimalnu intercepciju taj broj trebao biti oko 1.400. Međutim, povećanje broja stabala unutar sastojine se može negativno odraziti na stabilnost sastojine. Kod većeg broja stabala unutar sastojine konkurencija je veća, stabla se suše, vitkost stabala je veća i dolazi do preloma ili izvala stabala. Četrdestogodišnja sastojina bijelog bora je na površini tla formirala šumsku stelju koja ima preko 4 puta veću apsolutnu suhu masu od mase suhe materije pokrova na otvorenoj površini. Istraživanja su pokazala da u skopljenoj sastojini bijelog bora na tlo dospije manja količina oborinske vode, ali da šumska tla imaju bolju sposobnost infiltracije, zadržavanja i ravnomjernog rasporeda vode kroz duži vremenski period. Uzgojnim zahvatima u sastojini može se i sa manjim brojem stabala na jedinici površine postići isti efekat intercepcije ukoliko se potiče bolji razvoj krošnji stabala.