BUDUĆNOST POSTOJEĆIH I NOVIH TERMOELEKTRANA U BOSNI I HERCEGOVINI U ENERGETSKOJ TRANZICIJI
Bosna i Hercegovina prihvata načelno globalna opredjeljenja i proklamovane ciljeve relevantnih međunarodnih institucija (Pariški Sporazum, Evropski Zeleni Plan, i drugi) za prelaz na održivi niskougljenični razvoj baziran na kružnoj ekonomiji neuslovljenoj upotrebom prirodnih resursa, te težnju ka nultoj neto emisiji stakleničkih gasova. U energetskom sektoru to podrazumijeva povećanje energijske efikasnosti, te bezuvjetni prelaz na obnovljive izvore energije i eliminaciju fosilnih goriva. I dok je opšte opredjeljenje nesporno, način i dinamika ostvarenja pojedinih ciljeva u zacrtanom roku do 2050. godine sa najmanje negativnih ekonomskih, socijalnih, sigurnosnih i političkih posljedica predstavlja ozbiljni izazov, posebno u zemljama koje se, kao Bosna i Hercegovina, tradicionalno oslanjaju na sopstveni ugalj kao primarni energent. U cilju doprinosa iznalaženju optimalnih rješenja u energetskoj transformaciji, a u okviru Plana rada za 2019 godinu, Odbor za energiju, energetiku i okoliš (OEEO) Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) u saradnji i uz finansijsku podršku JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo, je organizovao regionalnno naučno-stručno savjetovanje: Budućnost postojećih i novih termoelektrana u BiH u energetskoj tranziciji, koje je održano 21. 11. 2019. godine u ANUBiH u Sarajevu. Cilj Savjetovanja je bio da nauka i struka, pod pokroviteljstvom i u okviru ANUBiH, u saradnji sa stručnjacima iz EU i Regije razmjene iskustva, stavove i planove o upotrebi uglja i biogoriva u proizvodnji električne i toplinske energije u periodu do 2050. godine. Na Savjetovanju, kojem su prisustvovali predstavnici vlasti i zvaničnih institucija iz BiH, naučni radnici, stručnjaci, menadžmenti elektroprivrednih organizacija iz oba bh. entiteta, je na bosanskom, srpskom, hrvatskom ili engleskom jeziku na prethodno odabrane teme izloženo 15 referata po pozivu. Pored stručnjaka iz BiH, referate su podnijeli i pozvani eksperti iz zemalja EU i okruženja sa elektroprivrednom strukturom i izazovima u toj oblasti sličnim kao što ih ima i BiH, a koje u proizvodnji električne energije karakteriše značajni, ili čak dominantni oslonac na fosilna goriva, naročito ugalj. U referatima su izloženi mogući modeli tranzicije i iskustva iz BiH, Srbije, Grčke, Sjeverne Makedonije, Poljske i Njemačke. Prošireni sažeci i slide prezentacije svih referata na jezicima na kojima su referati izloženi, kao i Zaključci Savjetovanja su sadržani u ovom Posebnom izdanju ANUBiH. Savjetovanje je potvrdilo da je dekarbonizacija elektroenergetskog sektora u EU i Regiji do 2050. godine opravdan, ali i veoma zahtjevan cilj. Svaka država koja se obavezala za takav cilj, mora razviti svoj model održive tranzicije, koristeći vlastito znanje, pomoć eksperata EU, te iskustva i modele drugih. U tom smislu zaključeno je da je veoma važno u što je moguće kraćem roku, u saradnji sa Energetskom zajednicom, detaljno i odgovorno koncipirati razvoj energetskog sektora u Bosni i Hercegovini u tranzicijskom periodu, dajući pritom do znanja Evropskoj uniji, ali i svima drugima, da je Bosna i Hercegovina spremna pratiti i ispoštovati generalno postavljene ciljeve u toj oblasti, uvažavajući pri tom svoju potrebu za energetskom neovisnošću. U tom cilju potrebno je definirati jasnu viziju, sa prohodnim putem do postavljenih ciljeva, uzimajući u obzir sve relevantne direktive i regulativu EU, ali i realne mogućnosti i potrebe Bosne i Hercegovine. Iskustva i poruke izložene u referatima, diskusije tokom Savjetovanja, te saznanja do kojih smo došli, a koji su sumirani u Zaključcima ovog dokumenta, čine korisnu bazu i orijentir za konkretizaciju strategije za aktuelnu tranziciju energetskog sektora BiH.