The influence of horse breeding in Križevci on sporting horse in Croatia

Konjickom sportu u Hrvatskoj kronicno su nedostajali kvalitetni konji, poglavito za olimpijske konjicke discipline. Koncem sedamdesetih godina proslog stoljeca donesena je odluka da se prekine s praksom stalnog uvoza gotovih sportskih konja, te da se osnuje domaci uzgoj kvalitetnih konja. Ta ideja je realizirana prvim uvozom raspoldnih konja u Poljoprivredni institut Križevci 1980. god. Uvezeni su cisti Holstein konji s kojima je poceo uzgoj, prvotno kao skolski praktikum, koji je prerastao u Ergelu. Iz Ergele uzgojna genetika ubrzo se siri u zemaljsku populaciju, sto dovodi do organiziranja uzgajivaca u Udrugu, koja naslonjena na centralni uzgoj ostvaruje znacajne rezultate. U uzgoju se koristila linijska selekcija, pa je najveca pažnja posvecivana odabiru pastuha. Na taj nacin se postižu najbrži rezultati. Kroz 25 godina rada i djelovanja koristen je veliki broj pastuha, ali naj znacajniji utjecaj na gojidbu imali su pastusi iz 4 uzgojne linije Holstein konja. Pastusi iz tih linija se koriste i danas, osim «F» pastuha, koji su imali najveci broj potomaka, u uzgoju je ostao samo jedan. Iz linije ACHILL, u Hrvatskoj FRIDERICUS, u uzgoju je djelovalo 9 pastuha (danas 1) i dalo 139 potomaka, iz linije LADYKILLER xx, djelovalo je 6 pastuha (danas 1) i dalo 33 potomka, iz linije ALMEE do danas djeluju 3 pastuha i dali su 59 potomaka, a iz linije COR DE LA BRYERE djelovalo je 13 pastuha (danas 3), koji su dali 86 potomaka. Pastusi iz 4 spomenute linije (svi su djelovali iz Križevaca) dali su ukupno 317 potomaka, sto iznosi 57% od ukupnog broja proizvedenih 552 grla konja. Svi ostali pastusi, domaci i strani dali su 235 potomaka ili 43%. Iz ovog istraživanja može se zakljuciti da je križevecki uzgoj imao veliki utjecaj na uzgajanu populaciju sportskih konja u Hrvatskoj. Taj utjecaj se provodio sirenjem genetike putem križevackih rasplodnih pastuha, koji su stvorili 57% uzgajane populacije sportskih konja u Hrvatskoj.